GM HRANA
Genetski modificirana hrana je termin koji označuje biljke uzgajane za životinjsku ili ljudsku hranu najnovijim metodama molekularne biologije riječ je o genetičkom inženjerstvu.
Genetsko inženjerstvo uključuje umetanje stranog genetskog materijala u genetski materijal «domaćina», a kako kompanije koje proizvode GM hranu reguliraju tu hranu kao istovjetnu konvencionalno uzgojenoj hrani, pravih studija o dugoročnoj sigurnosti uporabe GM hrane do danas nije bilo. Kod takvog tzv. horizontalnog ubacivanja gena u biljke, za razliku od tradicionalnog vertikalnog križanja unutar vrste, jednako uspješno se u njih ubacuju geni ne-biljnog podrijetla (geni mikroorganizama i životinja).
Najpoznatiji primjer je «ubacivanje» gena mikroorganizma Bacillus thuringiensisa , koji proizvodi proteinski splet otrovan za određene insekte, u kukuruz koji zatim postaje otporan na te insekte. 1996. godine u SAD-u je 7 % soje bilo genetski modificirano, da bi 1998. ta brojka narasla na 42 %, a 2000. 54 % sve uzgajane soje bilo je GM.
Neke od prednosti stvaranja GM hrane koje genetičari navode su: otpornost na insekte (gore naveden B.t. kukuruz), tolerancija na herbicide (GM soja otporna na herbicid koji pak uništava svo biljno raslinje uokolo, osim nje), otpornost biljke (hrane) na virusne i gljivične bolesti, otpornost na hladnoću (gen ribe iz ledenih mora ubacuje se najčešće u krumpir i duhan koji potom lako podnašaju niske temperature koje bi uništile običnu biljku), otpornost na sušu i salinitet tla, poboljšana nutritivna svojstva (riža sa viskoim udjelom ß-karotena) i neke druge.
| Obilježimo 8, 15, 22 i 23.3 |
| Udruga "Deša" - Dubrovnik |
| Centar za socijalnu skrb Karlovac |
| Savjesni |
| Rajska ptica |
| Hrvatski centar za razminiranje |
| Minska situacija općine Plaški |
| Rubrika "Foto komarac" |
| IOM |
| PCAP International |
| Baterije na Metanol |
| Centar za socijalnu skrb Duga Resa |
| Obilježimo 22 i 30.4 |
| Skandali u službi demokracije? |
Naravno da se mehanizmi kontrole raznih funkcija gena ne poznaju, pa se niti ne može pretpostaviti kako prostorno i vremenski međusobno djeluju nasumično raspoređeni «strani» geni u društvu onih domaćih. Također, ubacivanjem genetskog materijala ubacuju se i oni nepoželjni, bakterijskog i viralnog podrijetla, pošto metoda zahtjeva nekoliko «genskih stepenica»: ubacivanje gena vektora, gena promotora i gena markera. Ovakva receptura upravo omogućava «horizontalno» križanje koje na nesreću ne prestaje u biljci. U jednom istraživanju 2002. godine transgenski materijal iz GM soje kod troje je od sedmero testiranih ljudi završio u njihovoj crijevnoj mikroflori. Upravo geni markeri stvaraju potencijalni problem jer su najčešće otporni na antibiotike. Ako bi se takav materijal prenio na crijevnu mikrofloru, i u ljudi i životinja moglo bi doći do rezistencije na antibiotske lijekove. Nadalje, genetski inženjering stvara nove proteine u biljci, što znači i nove potencijalne alergene. Poznat je slučaj (na tržište nikad dospjele) soje s genom brazilskog oraščića koja je mogla izazvati alergijske reakcije u ljudi alregičnih ne orašarku, ili još i danas kontroverznog StarLink kukuruza na koji se sumnja da izaziva mnoge alergijske reakcije u SAD-u.
Potojeća istraživanja nisu dovoljna Postojeća brzinska istraživanja o postojanju eventualnih alergena i toksina u novoj GM hrani zasnivaju se na njezinoj usporedbi s konvencionalno uzgojenom biljkom. No zanemaruje se glavni problem nepredvidljivi efekti i međudjelovanja genetskog materijala u novom organizmu. Nažalost, nezavisna istraživanja o sigurnosti konzumacije GM hrane gotovo da niti ne postoje, već se vlade oslanjaju na «časnu riječ» kompanija koje ju proizvode. Poznato istraživanje Dr. Pusztaija o nepoželjnom i neočekivanom djelovanju GM krumpira na pokusne životinje nakon izlaska u The Lancetu progutao je bezdan.
Svi slični podaci, kao npr. da GM rajčica stvara lezije u probavnom traktu štakora ili da ugiba dvostruko više pilića hranjenih GM kukuruzom od onih hranjenih klasičnim kukuruzom, marginaliziraju se od strane kompanija i istraživača i laboratorija koje isti financiraju. Svi takovi tvrde kako negativnih posljedica konzumacije GM hrane u posljednjih nekoliko godina nema. No isto tako nema niti pravih epidemioloških studija kojima se to i dokazuje. S druge strane pojavljuju se određena negativna iskustva: Suplementiranje GM hrane aminokiselinom triptofanom uzrokovalo smrtne slučajeve u SAD-u; u Engleskoj i Irskoj od početka uvoza GM soje 50 % više prijavljenih slučaja alergija na soju, posebno u djece; u zadnjih 7 godina kako je uvedena GM hrana u SAD-u se udvostručio broj bolesti vezanih uz prehranu. O uspjehu ili propasti GM hrane očito je da će suditi jedino vrijeme. Svi mi promatrači možemo se jedino pitati hoćemo li to i koliko platiti?
Željka Lukešić
Dragi naši čitatelji/čitateljice, s obzirom da do nas raznim kanalima dolaze vijesti koje nam šalju pojedinci ili organizacije, a sa željom da se iste i objave, evo za ovaj broj samo uvod u temu jer nemamo dovoljno mjesta za objavljivanje kompletnog materijala, što ćemo učiniti u idućem broju. Znači, za ovaj puta pismo prof. dr. sc. Marijana Jošta .
Poštovani, U dvobroju 8-9/2003 časopis za ekologiju i prirodoznanstvo PRIRODA donio je grafički luksuzno opremljen umatak na 16 stranica: "Hrana dobivena iz biljaka oplemenjenih genetičkim inženjerstvom". Radi se o propagandnoj brošuri tiskanoj u više zemalja svijeta. Više o svemu na WEB adresi PRIRODE.
Kako smatram da je neprihvatljivo, da jedan hrvatski časopis za prirodoslovlje i ekologiju, financiran od Ministarstva znanosti, a od ministarstva prosvjete preporučen kao dopunska literatura učenicima srednjih škola, služi za propagandu ideje o vrijednosti genetski modificiranih organizama (GMO) - drugim riječima reklamiranju multinacionalnih korporacija koje stoje iza toga, molim Vas pogledajte WEB stranicu i ako nađete za shodno povežite ju na svoju WEB stranicu i/ili pomognite u širenju ove neugodne istine. Jedino na taj način možemo upozoriti javnost na neprimjeren postupak uredništva časopisa PRIRODA. Na ovaj postupak prisiljen sam jer časopis priroda i nakon 4 mjeseca ne objavljuje moj osvrt na spornu publikaciju. Zahvaljujem na razumijevanju i pomoci u zaštiti zajedničkih ideja i ciljeva.
Prof. dr. sc. Marijan Jošt
Jedno, među rješenjima glavnog urednika PRIRODE, prof. dr. sc. Oskara P. Springera je cirkularno pismo uz koje prilaže spornu brošuru i šalje na privatne adrese.
U pismu piše:
Lista poduzeća koja prodaju GMO (genetski modificiranu hranu):
UNILEVER Croatia d.o.o.
AWT International d.o.o.
BOB'S d.o.o
DALMACIJAVINO d.o.o.
DANONE d.o.o.
DOMI TRGOVINA
DUPIN
IMCO d.o.o.
INTER-PAK
JUR-IZ
KARLOVAČKA PIVOVARA d.d.
KERUM d.o.o.
KONZUM d.d.
MLINOOPSKRBA
PRERADA d.d. Tvornica tjestenine "Cetina”
PRERADA-PEKARSTVO d.o.o.
STRIDON-PROMET d.o.o.
TVORNICA DUHANA ZADAR
VOE promet D.O.O.
ZEM Trgovina d.o.o.
ŽITO D.O.O.
O članku i više informacija na web adresi: ZELENA AKCIJA
Nastavak članka u idućem broju.