ODGOVORI VLADE RH NA UPITNIK EU
Nastavljamo sa započetom serijom odgovora na upitnik EU. I dalje je prisutno licimjerje i laž kod odgovora tako da se stanje bolje prikazuje nego što je u realnosti. I šta dalje? Gristi ruke od muke ili nekog ukantati za dobrobit ostalih ljudi. Naravno, ovo drugo bi prošlo bez posljedica za stanje u društvu, ali ne i za nas koji to učinimo. Do daljnjeg nam ostaje ŠTIP tj. šuti, trpi i pati. Izbori iza nas su nam još jednom potvrdili da stalno cirkulira isti krug ljudi od kojih nam se već s..e od muke, i da nam istu spiku prodaju iz drugačijeg kuta gledanja. A mi mučemo i dalje. Činjenica je da za velike promjene na bolje za čitavo društvo mora postojati neka žrtva tj. mučenik koji će svoj život posvetiti i dati za to. Kao npr. M.L. King i ostali velikani. Ima li dobrovoljaca? ... naravno da ne ... prema tome ... ŠTIP i dalje.
A - Zakon se primjenjuje od 8. rujna 2003., a oni će već donositi nacionalne programe, izvještavati Parlament i bla, bla, bla... a o svemu tome smo već dobro potkovani. Koliko li se radnih mjesta u vladi kreiralo samo zato što su nas napokon proglasili potrošačima...
B - Super, +5, stvarno su ga dobro zakopali, da je bolje kad pogledaš šutiti i durati kao i do sada, jer svi znamo koliko košta podizanje tužbe u slučaju da si negdje oštećen, niš’ se ne dogodi, izgubiš živce ...
C - Moš’ si mislit’ , koliko su napravili za nas potrošače... Toliko predmeta, upravnih nadzora, riješenja ... čovjek iz EU se, vjerovatno, kao kupac osjeća sasvim ugodno kod nas
| Edukacija, odgoj i obrazovanje |
| Dan zaljubljenih - Valentinovo |
| OSCE/OESS |
| Novi energenti - auto na zrak |
| Sigma centar |
| Hrvatski centar za razminiranje |
| Minska situacija općine Ogulin |
| Rubrika "Foto komarac" |
| PCAP Int. |
| AIDS...sve što ste željeli znati |
| Jezerce Luščić - stručna analiza |
| Družba Adria - "Tko to tamo peva"? |
| IOM |
| Međunarodni Dan zaštite močvara |
ZAŠTITA POTROŠAČA I ZDRAVLJA
(Bitniji izvodi iz upitnika)...
A. OPĆA PITANJA
1. Je li zaštita potrošača priznata kao posebna politika u Hrvatskoj? Postoje li posebni propisi o zaštiti potrošača u drugim područjima politike?
Zaštita potrošača, u smislu fizičkih osoba koje na tržištu djeluju za svoje neprofesionalne potrebe, u Hrvatskoj je prepoznata i priznata kao područje koje treba posebnu politiku zaštite. Radi toga je donesen Zakon o zaštiti potrošača. Izvan područja koja uređuje ovaj zakon, a u kojem su uključene i odredbe o nepoštenim ugovornim odredbama, posebnim propisima se uređuju obveze i postupanje proizvođača i davatelja usluga radi stavljanja sigurnih proizvoda na tržište, neovisno da li ih koriste fizičke ili pravne osobe. Zakon o zaštiti potrošača primjenjuje se od 8. rujna 2003. godine.
2. Molimo vas opišite institucionalno uređenje za poslove koji se odnose na zaštitu potrošača u Hrvatskoj.
Sustav zaštite potrošača i tijela zadužena za provođenje ove zaštite određena su Zakonom o zaštiti potrošača i drugim zakonima. Prema navedenom zakonu, (A) zaštita potrošača je javni interes Republike Hrvatske. Državni parlament svake dvije godine donosi Nacionalni program zaštite potrošača kojim se određuje izbor i opseg prioritetnih zadaća na području zaštite potrošača u narednom dvogodišnjem razdoblju, koje će se financirati iz proračuna. Hrvatska vlada jednom godišnje uoči Svjetskog dana prava potrošača, izvješćuje Parlament o ostvarivanju politike zaštite potrošača iz Nacionalnog programa, u proteklih godinu dana.
Vlada imenuje Vijeće za zaštitu potrošača koje se sastoji od bla, bla, bla .... Potrošači osnivaju udruge potrošača, kao neprofitne organizacije, koje promiču i štite prava potrošača. Poslovi udruga su osobito: informiranje potrošača; testiranje, preko ovlaštenih laboratorija, proizvoda stavljenih na tržište; usporedni testovi proizvoda; pružanje pomoći oštećenom potrošaču u nastupu prema trgovcu; davanje primjedbi i prijedloga na propise iz područja zaštite potrošača u postupku njihovog donošenja; pokretanje pred nadležnim sudom postupaka predviđenih Zakonom o zaštiti potrošača. Udruge potrošača osnivaju savjetovališta za zaštitu potrošača. Sve udruge potrošača u Hrvatskoj mogu se udruživati u Savez udruga za zaštitu potrošača radi provođenja politike zaštite potrošača, uzajamne potpore i ostvarivanja interesa udruga potrošača na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Savez udruga za zaštitu potrošača je pravna osoba.
Savez udruga objavljuje listu trgovaca koji su višekratno u proteklih godinu dana oštetili potrošače ili svjesno prodavali proizvode opasne za zdravlje i sigurnost potrošača. Savez udruga za zaštitu potrošača može osnivati mirovna vijeća uz suglasnost stranaka. Za kontrolu provedbe Zakona o zaštiti potrošača i drugih propisa i zakona kojima se štite potrošači, nadležan je Državni inspektorat u okviru svoje odgovornosti za nadzor tržišta. O podnesenim prijavama potrošača i Državnog inspektorata odlučuje sud.
5. Pristup pravosuđu: koje su mjere na snazi, ako ih ima, kako bi se potrošač ima olakšao pristup pravosuđu preko sudova u cilju traženja pojedinačne odštete? Postoje li mjere za pojednostavnjivanje i ubrzavanje parnica za manje tužbe? Postoje li izvansudska tijela koja pružaju sustave alternativnog rješavanja sporova (npr. sustavi posredovanja i mirenja)?
(B) Ne postoje posebne mjere i postupci koji bi se odnosili isključivo i samo na potrošače koji bi im olakšavali pristup sudu u ostvarivanju pojedinačnih zahtjeva za odštetu. Međutim, u postojećoj parničnoj proceduri postoji jedna vrsta posebnog, pojednostavljenog parničnog postupka - postupak u sporovima male vrijednosti. Po pravilima postupka u sporovima male vrijednosti sudovi postupaju kada se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna; kada se tužbeni zahtjev ne odnosi na potraživanje u novcu, a tužitelj je u tužbi naveo da pristaje umjesto udovoljenja određenom zahtjevu primiti određeni novčani iznos koji ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna; kada predmet tužbenog zahtjeva nije novčana svota, već predaja pokretne stvari čija vrijednost, koju je tužitelj u tužbi naveo, ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna. U sporovima male vrijednosti primjenjuju se opća pravila parničnog postupka, osim ako za te sporove nije drugačije propisano.
Za postupke u sporovima male vrijednosti postoje posebne postupovne odredbe kojima je cilj ubrzanje i pojednostavljenje postupka, npr.: (B) žalba protiv rješenja dopuštena je samo protiv onih rješenja kojima se završava postupak (za razliku od općih odredbi o parničnom postupku po kojima je žalba protiv rješenja, u pravilu, dopuštena); presumirano povlačenje tužbe – (B) ako tužitelj ne dođe na prvoročište za glavnu raspravu, a uredno je pozvan, smatrat će se da je povukao tužbu osim ako se tuženik na tom ročištu ne upusti u raspravljanje; ako s kojeg kasnijeg ročišta izostanu obje stranke sud će odgoditi ročište, a (B) ako i na novo ročište ne dođu obje stranke smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu; ne primjenjuju se odredbe o mirovanju postupka; stranke trebaju sve činjenice i dokaze iznijeti do zaključenja glavne rasprave jer se u žalbi protiv presude ne mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi; u odnosu na opća pravila parničnog postupka reducirani su razlozi zbog kojih se odluka može pobijati, odluka se može pobijati samo zbog nekih apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava; prijepis presude uvijek se dostavlja stranci koja nije bila prisutna objavi presude, a stranci koja je bila prisutna objavi presuda se dostavlja samo na njezin zahtjev (po općim pravilima parničnog postupka strankama se uvijek dostavlja prijepis presude); o žalbi protiv presude odlučuje sudac pojedinac drugostupanjskog suda (po općim pravilima parničnog postupka o žalbi odlučuje drugostupanjski sud u sjednici vijeća i to u vijeću sastavljenom od trojice sudaca ako zakonom nije određen drugačiji sastav vijeća); ne primjenjuju se odredbe o postupanju drugostupanjskog suda kada odlučuje o žalbi u dijelu koji se odnosi na ukidanje presude prvostupanjskog suda i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u slučaju kada drugostupanjski sud smatra da radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja treba održati novu glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom; rok za izjavljivanje žalbe protiv presude odnosno rješenja kojim se okončava postupak je osam dana (za razliku od općih pravila parničnog postupka po kojima je taj rok petnaest dana); rok za izjavljivanje žalbe računa se od dana objave presude odnosno rješenja, a ako je presuda odnosno rješenje dostavljeno stranci rok se računa od dana dostave (po općim pravilima parničnog postupka taj rok teče od dana dostave prijepisa presude); rok za dobrovoljno izvršenje činidbe naložene presudom je osam dana (po općim pravilima parničnog postupka taj rok je u pravilu petnaest dana); rok za predlaganje donošenja dopunske presude je osam dana (po općim pravilima parničnog postupka taj rok je petnaest dana); protiv odluke drugostupanjskog suda revizija nije dopuštena. Svaki potrošač može podnijeti tužbu za štetu, koju mu je prouzročio trgovac, sudovima opće nadležnosti. Prekršajne prijave sudovima također podnosi Državni inspektorat i druge nadležne inspekcijske službe. Na osnovu Zakona o zaštiti potrošača udruge za zaštitu potrošača mogu prednadležnim sudom pokrenuti postupak kojim traže od suda da određenom trgovcu ili operateru sredstava za daljinsku komunikaciju naloži prestanak poslovne prakse koja je suprotna zakonu. Udruge također mogu pred nadležnim sudom pokrenuti postupak kojim od suda traže da određenom trgovcu, skupini trgovaca iz istog sektora gospodarstva ili njihovim interesnim udrugama, zabrani korištenje nepoštenih ugovornih odredbi u standardnim ugovorima.
Udruge također pokreću pred nadležnim sudom postupke kojima od suda traže da naloži prekid zavaravajućeg, odnosno nedopuštenog komparativnog oglašavanja, ili postupke kojima od suda traže zabranu objavljivanja još neobjavljenog zavaravajućeg, odnosno nedopuštenog komparativnog oglašavanja. Od izvansudskih mjera potrošač ima koji su oštećeni stoji na raspolaganju mogućnost da im udruge pruže pomoć u nastupu prema trgovcu, kao i da vansudskim putem kroz mirovna vijeća ostvare pravo na odštetu. Mirovna vijeća osniva Savez udruga za zaštitu potrošača ako se sve stranke u sporu suglase (arbitraža ad hoc). Postoji također mogućnost javnog pritiska na trgovce, jer je Savez udruga za zaštitu potrošača ovlašten objaviti listu trgovaca koji su višekratno u proteklih godinu dana oštetili potrošače ili svjesno prodavali proizvode opasne za zdravlje i sigurnost potrošača. Prema Zakonu o Hrvatskoj obrtnič koj komori od 1989. vode se izvansudski predmeti pri Sudu časti u Hrvatskoj gospodarskoj komori koji je do 2000. bio zajednički za HGK i za HOK. Djelovao je prema prijavama građana i obrtnika štiteći interese potrošača. Nakon 2000. godine taj sud se odvojio na dva: po Zakonu o obrtu samostalno djeluje Sud časti pri HOK-u za fizičke osobe registrirane kao obrtnici od onog pri HGK nadležnog za trgovačka društva. Oba djeluju prema pravilima Zakona o parničnom postupku. U zakonodavnoj proceduri donošenja je Zakon o mirenju temeljem kojeg će djelovati Centar za mirenje kao jedan novi vid prethodnog postupka medijacije po sporazumu stranaka. Takav centar postoji pri HGK, a tek se ima osnovati pri HOK-u.
C. POSEBNA PITANJA O SIGURNOSTI PROIZVODA
I NADZORU NAD TRŽIŠTEM
I NADZORU NAD TRŽIŠTEM
2. Molimo vas navedite neke naznake o razini aktivnosti na području nadzora nad tržištem dostavljajući raspoložive statističke podatke koji se odnose na neke od sljedećih primjera:
a) broj primljenih pritužbi, od koga i koje su radnje poduzete;
Tijekom 2002.godine Državni inspektorat zaprimio je oko 10.100 pritužbi građana, koje su se odnosile na zaštitu njihovih prava kao potrošača. Pritužbe su uglavnom podnosili potrošači, u pravilu fizičke osobe, po kojima su inspektori odmah reagirali i poduzimali propisane upravne i kaznene mjere. Zahvaljujući aktivnosti inspektora Državnog inspektorata, svi opravdani zahtjevi potrošača su pozitivno riješeni. Tako je obavljeno 10.100 inspekcijskih nadzora po pritužbama potrošača, donijeto 205 upravnih rješenja, kojima je trgovcu naređeno da postupi u skladu s opravdanim zahtjevom potrošača i podnijeto ukupno 890 zahtjeva nadležnim Prekršajnim sudovima.
b) broj i vrsta mjera koje su poduzela tijela nadležna za nadzor nad tržištem;
Iz područja (C) zaštite potrošača tijekom 2002. godine obavljeno je po pritužbama potrošača i po službenoj dužnosti ukupno 72.690 inspekcijskih nadzora, po kojima je podnijeto 5530 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, donijeto 1.450 upravnih rješenja i do otklanjanja utvrđenih nepravilnosti stavljeno izvan prometa robe u vrijednosti od 41.588.173 kuna.
c) broj i vrsta mjera koje su poduzela nadležna carinska tijela;
Raspoloživih statističkih podataka, u okviru carinske službe, o vrstama i broju mjera koje poduzimaju nadležna carinska tijela, o razini aktivnosti nadzora nad tržištem, nemamo. Međutim, stoji konstatacija, da se prilikom svakog uvoza, u okviru propisanih carinskih postupaka obavlja carinski nadzor i carinska kontrola robe, prijevoznih sredstava i dokumentacije koja prati robu i koja se prilaže uz carinsku deklaraciju.
d) broj i vrsta slučajeva vezanih za sigurnost proizvoda kojima se bavio sud, prosječni vremenski rok donošenja odluke;
(C) Parničnih predmeta, vezano za sigurnost proizvoda, a koji se odnose uglavnom na naknadu štete, kod općinskih sudova zaprimljeno je 216 predmeta. U 16 predmeta postupak je pravomoćno dovršen i prosječno je trajao 3 godine. U ostalih 200 predmeta postupak je još u tijeku. Kod općinskih sudova pokrenuta su 2 kaznena postupka i to zbog kaznenog djela prenošenja zarazne bolesti, te zbog nesavjesnog pregleda mesa za prehranu. U ova 2 kaznena predmeta postupak je još u tijeku.