BIOLOŠKO-EKOLOŠKA OBILJEŽJA PODRUČJA
JEZERCA LUŠČIĆ U KARLOVCU
JEZERCA LUŠČIĆ U KARLOVCU
Zahvaljujući gosp. Deliću došli smo do stručnog materijala koji opisuje pravo stanje jezerca prije zahvata “Vodoprivrede”. Analiza je urađena u biološkom odsjeku prirodoslovno-matematičkog sveučilišta u Zagrebu. Voditelj projekta je prof. dr. sc. Mladen Kerovec, a suradnici su prof. dr. sc. Anđelka Plenković-Moraj, mr. sc. Antun Alegro i mr. sc. Željka Cerovac Samo područje jezerca zauzima prostor približne veličine 100 x 50 metara, nastao 1982. godine iskopom i zatim napuštanjem temelja za stambenu zgradu. Tako nastalu udubinu ispunila je oborinska i podzemna voda, te je kroz proteklo razdoblje došlo do formiranja određenih biljnih i životinjskih zajednica u vodi i na uskom okolnom kopnenom području. Na početku postojanja jezerca, kakvoća vode je vjerojatno bila puno bolja nego što je to danas, a promjene su uzrokovane stalnim površinskim dotokom fekalnih voda, odlaganjem smeća, ali i prirodnim procesima u samom jezercu, koji uzrokuju porast stupanja trofije i zatrpavanje.
(a) jezerce s bujnom vegetacijom
Sam naziv jezerce je s biološko-ekološkog stanovišta upitan. Naime, u ekologiji je pojam jezero vrlo jasno određen, a radi se o dubljim stajačicama, kod kojih osim izražene ljetne temperaturne stratifikacije, nalazimo površinski osvijetljen ili produktivan sloj i dublji neosvijetljen ili trofolitički sloj. S druge strane plitke stajačice kod kojih zbog male dubine svijetlo prodire do dna i nema temperaturne stratifikacije, obično nazivamo bare. U novije vrijeme sve se češće koristi i pojam plitka jezera (shallow lake). No bez obzira kako ga nazivali, dat ćemo osnovni prikaz metabolizma takovih plitkih stajačica kakvo je jezerce Luščić.
| Edukacija, odgoj i obrazovanje |
| Dan zaljubljenih - Valentinovo |
| Ogovori Vlade RH na upitnik EU |
| OSCE/OESS |
| Novi energenti - auto na zrak |
| Sigma centar |
| Hrvatski centar za razminiranje |
| Minska situacija općine Ogulin |
| Rubrika "Foto komarac" |
| PCAP Int. |
| AIDS...sve što ste željeli znati |
| Družba Adria - "Tko to tamo peva"? |
| IOM |
| Međunarodni Dan zaštite močvara |
Isto je tako vrlo važna i uloga vodenog bilja koje služi kao zaklon mnogim životinjama, pa njegovim nestankom dolazi do smanjivanja brojnosti krupnog zooplanktona, a raste gustoća fitoplanktona. Ta činjenica olakšava podizanje mulja djelovanjem vjetrova i još više povećava mutnoću vode i sprječava povratak vodene vegetacije. U jezercu Luščić ti su procesi bili vrlo brzi. Na izuzetno lošu kakvoću vode ukazuju fizikalno-kemijski pokazatelji vode jezerca Lušić. Naročito se ističu vrijednosti KPK, BPK5 i ukupnog fosfora, koje znatno premašuju vrijednosti propisane za vode V vrste.
(b) jezerce bogato fitoplanktonom, gdje su podvodne biljke
većinom odsutne te bentivorne ribe i valovi uzburkavaju
sediment i zamućuju vodu.
Uzorci vode jezerca Luščić za analizu fizikalno-kemijskih i bakterioloških pokazatelja kakvoće vode, sabrani su na dvije točke u jezercu 5. rujna 2003. godine, neposredno prije ispuštanja vode i početka vađenja mulja. Radi usporedbe, istog je dana sabran i uzorak vode rijeke Kupe, a 19. rujna 2003. godine izvršene su analize vode iz dviju bušotina i jednog pijezometra. Nakon što je jezerce očišćeno i napunjeno vodom prirodnim putem, ponovo su 2. listopada 2003. izvršene analize vode na iste dvije lokacije.
Analize je proveo Zavod za javno zdravstvo Karlovačke Županije. Debeli nanosi crnog mulja, osim bakterija, potpuno su bez života, a izvor su velikih količina nutrijenata, posebno fosfata.Vrsta karakterističnih i endemičnih za ilirsku flornu provinciju u kojoj se istraživano područje nalazi nema. Prema Crvenoj knjizi biljnih vrsta Republike Hrvatske (NIKOLIć & TOPIć, u tisku) na području jezerca nema ugroženih biljnih vrsta. Osim ove tri močvarne zajednice u priobalnom pojasu nije razvijen niti jedan drugi tip vodene vegetacije. Nema pojasa plivajuće vegetacije, pojasa podvodne vegetacije niti pojasa alga parožina (Chara i Nitella). Još prije nekoliko godina postojale su bujno razvijene podvodne livade krocanja (Myriophyllum sp.) i vodenih žabnjaka (Ranunculus subgen. Batrachium spp.), kao i plivajuća vegetacija s vodenim lećama i mrijesnjacima kao dominantnim vrstama (Lemna minor, L. trisulca, Potamogeton natans).
Pojas podvodne vegetacije inače je vrlo bogat i životinjskim svijetom zbog obilja kisika (intenzivna fotosinteza) i hrane. Ove biljne zajednice odumrle su zbog intenzivne eutrofikacije tj. njenih posljedica: masovnog razvoja fitoplanktona koji sprečava prodor svjetla u vodu i time onemogućuje fotosintezu višeg bilja, te zbog pojave anoksije i anaerobnih procesa u mulju na dnu pri kojim se oslobađaju tvari toksične za više bilje (npr. H2S). Kao što smo već naglasili, povratak jezera iz stanja zamućene vode bez vegetacije, kakvo je jezerce Luščić, u stanje bistre vode s mnoštvom vodenog bilja, vrlo je teško i da bi se to dogodilo treba provesti drastične zahvate kao što su: a) Vađenje nataloženog mulja-postiže se dvostruki efekt.
Povećava se dubina i volumen vode i eliminira se stalni izvor nutrijenata; b) Spriječiti dotok vode bogate organskim tvarima ili solima dušika i fosfora, tj. otpadne fekalne vode i okolnih kuća; c) Povećati izmjenu vode bilo pojačanim dotokom površinske ili podzemne vode. Posebno je važno napomenuti da bi naročito u sušnom razdoblju bilo dobro osigurati stalni dotok svježe čiste vode, bilo iz podzemlja ili iz vodovoda. Nakon završetka radova, potrebna je stalna kontrola kakvoće i biološko-ekoloških obilježja vode jezerca, a to također uključuje i stalno održavanje tog prostora, tj. treba izraditi plan održavanja i onda ga se pridržavati. Treba svakako računati i na određene troškove. Treba onemogućiti svako nestručno i nekontrolirano unašanje pojedinih vrsta, naročito riba.
Svaka takva aktivnost treba biti dogovorena s stručnjacima biolozima. Kod uređenja neposrednog okoliša treba voditi računa o hortikulturnom uređenju, opet u dogovoru s ekolozima biolozima. Treba izbjegavati listopadno drveće čije lišće značajno doprinosi produkciji jezerca. Također treba ograničiti upotrebu umjetnog i prirodnog gnojiva prilikom sadnje bilja neposredno uz jezerce. Predviđene mjere produbljivanja dna vađenjem mulja nužne su kako za održavanje postojećih močvarnih zajednica tako i za ponovno stvaranje uvjeta za razvoj plivajuće i podvodne vegetacije te povratak ostale močvarne faune. Također je nužno odvođenje otpadnih voda kako bi se spriječila daljnja eutrofikacija i zamuljivanje.
Neminovna je i redovita košnja i održavanje okolnog pojasa da bi se umjesto sadašnje ruderalne vegetacije razvila travnjačka vegetacija koja ne prodire u močvarna staništa i ne ugrožava ih. Na kraju treba naglasiti da sve te mjere neće biti dovoljne za trajno povoljno stanje jezerca i pretvaranje tog prostora u zanimljivu prirodnu oazu. Biti će potrebna stalna briga i održavanje za što treba imati interesa i novaca.