| Početna | Glasnici 1-5 | Glasnici 6-10 | Glasnici 11-15 |

VOILA! Zaokružili smo punu godinu dana postojanja časopisa, pa da se ne ponavljamo, o nekim temema ćemo ovom prilikom ukratko. Detaljnije informacije možete pronaći u S.O.S INFO-GLASNIKU BROJ 1.


1. prosinac - Dan borbe protiv AIDS-a
1. prosinac je odabran za Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, a povijest datuma seže do 1988. godine kada su, na sastanak na vrhu, ministri zdravstva iz cijelog svijeta pozvali na društvenu toleranciju i bolju razmjenu informacija o toj bolesti. Podsjetimo kako je danas u svijetu zaraženo 44 milijuna ljudi, od čega 90 posto u zemljama u razvoju, a dvije trećine u Africi južno od Sahare. Prošli izvještaji, za usporedbu, kažu da je ta brojka bila 34 milijuna ljudi. Znači, cifra ubrzano raste, bez obzira na neke mjere koje nam se nude, ali ih se ne pridržavamo. Stoga ćemo u idućem broju glasnika pisati više o ovoj temi. Konferencija 'AIDS Vaccine 2003.' koja se organizira svake dvije godine, okuplja nekoliko tisuća istraživača koji se bave pronalaskom takozvanog terapijskog cjepiva namijenjenog seropozitivnim osobama koje može usporiti ili zaustaviti širenje virusa, ali i preventivnog cjepiva koje bi štitilo od HIV-a. Za sada nema napretka, iako “postoji velika nada u cjepiva koja izazivaju reakciju T limfocita na virus”. Kako stvari stoje u RH po pitanju edukacije? Početak školske godine ponovo donosi probleme oko školovanja HIV pozitivne djevojčice Ele. Članovi Saborskog Pododbora za ljudska prava zgrozili su se nad činjenicama da niti jedan stomatolog u Zagrebu ne želi liječiti oboljele od AIDS-a, kao i nad time da se ne poštuje liječnička tajna kod te kategorije građana. I šta sada? Kako rekosmo, u idućem broju ćemo pokušati sa svoje strane ukinuti neznanje edukacijskom temom o AIDS-u.

10. prosinac - Dan ljudskih prava
Na ovaj datum 1948. godine prilikom potpisivanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima priznato je pravo svih ljudi na "život, slobodu i sigurnost...bez ikakvih razlika" i pri tome je udaren kamen temeljac za Međunarodni dan ljudskih prava."Svi ljudi rođeni su slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima" — tako počinje član 1 "Opće deklaracije o ljudskim pravima". To znači da svi mi od trenutka rođenja posjedujemo određena prava koja se nazivaju ljudskim pravima i zajamčena su svakom čovjeku na temelju njegova postojanja kao čovjeka te su neotuđiva, što znači da ne mogu nikome biti oduzeta.
| GONG - vodić kroz izbore |
| Obilježimo 9, 10, 16, 17, 20 i 25.11 |
| Kloniranje - molim jednog Einstein-a... |
| Centar za socijalnu skrb Duga Resa |
| Kazalište "Daska" |
| OSCE/OESS |
| Novi alternativni izvori energije |
| Hrvatski centar za razminiranje |
| Minska situacija općine Josipdol |
| Rubrika "Foto komarac" |
| Beskućništvo - globalan problem |
| Odgovori Vlade RH na upitnik EU |
| Udruga CRTA |
| Antikorupcijsko Vijeće Karlovac |
| PCAP International |
11. prosinac - Dan UNICEF-a
Zbog povreda prava djeteta Ujedinjeni narodi od samog svog početka preuzimaju ovaj problem. Godinu dana nakon osnivanja Svjetske organizacije Generalna skupština Ujedinjenih naroda 11. decembra 1946.godine stvorila je organizaciju za pomoć djeci - UNICEF. Neka istraživanja UNICEF-a pokazuju porazne rezultate ljudske vrste. Šest od desetero djece trpe fizičko ili verbalno zlostavljanje i agresivno ponašanje kod kuće. Jedno od šestero djece ne osjeća se sigurnim na ulicama mjesta u kojem žive. Četvrtina mladih u dobi od 14 do 17 godina imaju, među prijateljima iste dobi, ili znaju za, mlade koji su korisnici droga. Većini djece nije poznato kako se zaštititi od virusa side. Gotovo polovica ima vrlo mala ili nikakva saznanja o svojim pravima. U osnovi rezultati istraživanja pokazuju i nešto ohrabrujuće - čak i kada djeca žive i odrastaju u teškim uvjetima, uvijek su veći optimisti od odraslih.

29. prosinac - Dan biološke raznolikosti
Svjetski dan biološke raznolikosti se u svijetu obilježava od 1992, a među zemljama potpisnicama Konvencije o biološkoj raznolikosti od 1997. je i Republika Hrvatska. Biološka raznolikost podrazumijeva sve žive organizme na Zemlji, sav genetski materijal, vrste i ekološke sustave. Smanjivanjem vrsta na globalnoj razini cijeli planet postaje sve ugroženijim i za održanje flore i faune i za sama čovjeka. Pretpostavlja se da ukupan broj vrsta doseže 10 do 30 milijuna, no svake godine iščezava 40.000 vrsta, što uvelike smanjuje cjelokupnu ekološku ravnotežu i stabilnost. Biolozi su izračunali da će u idućih 30 godina nestati oko 20 posto poznatih vrsta, a do kraja stoljeća moglo bi, uza sadašnji trend, nestati oko 50 posto biološke raznolikosti. Zahvaljujući brzini kojom ugrožavamo i uništavamo prirodna staništa, neke vrste, nažalost, nećemo nikada ni opisati ni saznati njihove vrijednosti. I tako, ako nastavimo ovim tempom, uz sva kloniranja i eksperimente sa DNK, možda uništimo i samoga sebe, što je sve predvidljiviji scenario.

Zadnja promjena - 18.08.2004
Optimizirano za IE i rezoluciju ekrana 800×600.
Copyright © 2002; Sigma centar