ODGOVORI VLADE RH NA UPITNIK EU
Čitajući odgovore Vlade RH na upitnik EU, za primjetiti je ogromna količina laži uključena u odgovorima. Pa to je nevjerovatno! Javni dokumenti kojima se pokazuje bolja situacija nego što je na terenu upućuje na: svi su obični ljudi (op.a. - građani izvan politike i debelih primanja) kreteni pa to neće niti gledati ili pak - mi smo vlast i možemo raditi što je volja. Zadnji primjer se vidi iz pokušaja uspostavljanja druge fiksne mreže, koja je ipak odbijena i do koje neće doći do 2005 godine izgleda. HT je bio i ostao lopov, a ako on bude određivao početnu cijenu impulsa (najvjerovatnije) budućim distributerima, opet ništa od pada cijena telefonskih impulsa. Sve će ponude, manje-više kao i sa cijenom Internet usluga, biti ISTE.
Kratice:
ISDN - Digitalna mreža integriranih usluga,
GSM - Globalni sustav pokretnih komunikacija (pokretna mreža druge generacije),
PSTN - Javna komutirana telefonska mreža,
DCS 1800 - GSM sustav koji radi na frekvencijama od 1800 Mhz,
UMTS - Opći pokretni telekomunikacijski sustav (pokretna mreža treće generacije),
ITU - Međunarodna telekomunikacijska unija,
CEPT - Europska konferencija poštanskih i telekomunikacijskih uprava
| Obilježimo 9, 10, 16, 17, 20 i 25.11 |
| Kloniranje - molim jednog Einstein-a... |
| Centar za socijalnu skrb Duga Resa |
| Kazalište "Daska" |
| OSCE/OESS |
| Novi alternativni izvori energije |
| Hrvatski centar za razminiranje |
| Minska situacija općine Josipdol |
| Rubrika "Foto komarac" |
| Beskućništvo - globalan problem |
| Udruga CRTA |
| Obilježimo 1, 10, 11 i 29.12 |
| Antikorupcijsko Vijeće Karlovac |
| PCAP International |
B- Kad na vrbi rodi grožđe.
C- Prisjetimo se kada je HT prvo tražio lovu za ispis, a podom ga “dao” besplatno, ali uz podizanje pretplate. Pa tko je tu lud? Mi, očigledno!
D- Postoji li takav primjer? Naravno da ne!
E- ČISTA LAŽ! Isključiva prava su HT-u i dalje ostala!
F- Pa gdje su? Osim HT-a?
G- Brate, al’ lažu bez pardona...
H- Mili bože tržišne utakmice. Monopol, lijepi moj monopol ...
I- Nemoguće!? Nisu poznati!?
J- Ah, ah, treba napuniti džepove i pokrasti što se još može - to je ta formula na osnovu koje se formira tržišna cijena. Nadalje, treba i tu nedjelotvornu i bezbrojnu strukturu unutar HT-a nahraniti, sekretarice, službene beneficije itd...
K- Kako rekosmo...monopoli...
L- Novi zakon o pošti je također već izlizana tema o kojoj je polako bezpredmetno govoriti jer niti od toga za sada ništa, a još i da pri tome štiti građane ...
TELEKOMUNIKACIJSKI I POŠTANSKI SEKTOR
NEKI IZVODI IZ ODGOVORA...
Molimo dostavite osnovne podatke o trenutnom stanju tržišta telekomunikacijskih usluga u svojoj zemlji. .... Novi Zakon o telekomunikacijama izrađen je na način da uređuje telekomunikacijsko tržište, i (A) usmjeren je prema korisniku usluga. Štiti interese korisnika telekomunikacijskih usluga, uključujući i korisnike s invaliditetom, te socijalno ugrožene slojeve korisnika, osigurava visoku razinu zaštite korisnika (osobito u postupcima rješavanja sporova) , osigurava zaštitu osobnih podataka i privatnosti, optimalnu kakvoću telekomunikacijskih usluga, promiče razvoj slobodnog i otvorenog telekomunikacijskog tržišta, potiče pristup tržištu novih davatelja usluga. 3. Koje zakonodavne i regulatorne odredbe osiguravaju pošteno trgovanje i zaštitu potrošača u sektoru? Zaštita prava korisnika uređena su Zakonom o telekomunikacijama (NN 122/03) i Zakonom o zaštiti potrošača (NN 96/03). Područje zaštite potrošača detaljno je obrađeno u Poglavlju 23. Zaštita potrošača Glava A. i B. Davatelji usluga sa znatnijom tržišnom snagom moraju za opće uvjete poslovanja pribaviti prethodnu suglasnost Vijeća Agencije, koje može narediti izmjenu pojedinih odredaba iz tih uvjeta u svrhu zaštite korisnika i tržišnog natjecanja. Cijene usluga moraju biti utemeljene na načelima transparentnosti i troškovne usmjerenosti. (B) Vijeće Agencije može u slučaju nedostatka djelotvornoga tržišnog natjecanja ili u slučaju kada davatelj usluga sa znatnijom tržišnom snagom određuje previsoke cijene donijeti rješenje o izmjeni cijena. Za svoje korisnike usluga u svrhu obračuna troškova obavljanja usluga davatelji usluga moraju (C) automatski bilježiti podatke o obavljenim telekomunikacijskim uslugama te uvid i kontrolu podataka o učinjenim troškovima i podroban ispis računa i to bez naknade. Zakon o telekomunikacijama definira (D) pravo pretplatnika na prigovor na iznos kojim je zadužen za obavljenu telekomunikacijsku uslugu i na kakvoću obavljene telekomunikacijske usluge te može tražiti naknadu štete od davatelja usluga. 3. Koja je politika i kakav je plan liberalizacije i privatizacije u sektoru? Plan liberalizacije telekomunikacijskog tržišta Republike Hrvatske sastoji se od tri faze: Faza I : Protokol o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (NN 13/00), ratificiran je u Hrvatskom saboru 2000. godine, a stupio je na snagu 11. studenog 2000. godine. Faza II: Prema članku 98. stavka 4. prijašnjeg Zakona o telekomunikacijama (NN 76/99, 128/99, 68/01 i 109/01), (E) HT-Hrvatske telekomunikacije d. d. imale su do 31. prosinca 2002. slijedeća isključiva prava: pravo biti operator nepokretne javne telekomunikacijske mreže, pravo pružati javne govorne usluge putem nepokretne mreže, pravo pružati međunarodne telekomunikacijske usluge. Istekom ovih prava od 1. siječnja 2003. godine otvoreno je telekomunikacijsko tržište za nove operatore i davatelje usluga u nepokretnoj mreži. Faza III: Od početka 2005. godine HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. obvezne su pružiti pristup svojoj izdvojenoj lokalnoj petlji, kao i usluge prenosivosti broja i predodabira operatora. 4. U kojoj je fazi liberalizacija sektora u ovome trenutku? Molimo vas, navedite podatke o: a) infrastrukturi, uključujući "alternativnu" infrastrukturu (F) Liberalizacija sektora telekomunikacija Republike Hrvatske u području infrastrukture za iznajmljene vodove je trenutno u drugoj fazi, te je telekomunikacijsko tržište od 1. siječnja 2003. godine otvoreno za nove operatore u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži. Temeljna optička infrastruktura (engl. backbone) Republike Hrvatske je u vlasništvu nacionalnog telekomunikacijskog operatora HT-Hrvatske Potpune odgovore na upitnike potražite na web stranici Vlade RH (www.vlada.hr), a mi smo Vam zbog ogromne količine materije izvojili ono što smo smatrali najbitnijim. telekomunikacije d.d, te uključuje više od 14000 km podzemnih kabela položenih u plastične cijevi sa sveukupnim prosječnim instaliranim kapacitetom cca. 300 000 km optičkih niti. c) rezerviranim uslugama, liberaliziranim uslugama Nema rezerviranih usluga. (G) Liberalizacija sektora telekomunikacija Republike Hrvatske na području usluga je trenutno u drugoj fazi, te je telekomunikacijsko tržište od 1. siječnja 2003. godine otvoreno za nove davatelje usluga u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži. HT-Hrvatske telekomunikacije d.d obvezne su najkasnije do 1.siječnja 2005. godine omogućiti drugim operatorima i davateljima usluga pristup svojoj izdvojenoj lokalnoj petlji. Do istog roka obvezne su drugim operatorima i davateljima usluga pružiti usluge prenosivosti broja i predodabira operatora. HT-Hrvatske telekomunikacije d.d obvezne su najkasnije do 1. listopada 2003. godine započeti s odgovarajućim nužnim tehničkim pripremama u svrhu izvršenja navedenih obveza, te najkasnije do 1. siječnja 2004. godine dostaviti Agenciji sve podatke u vezi s izvršenjem tih tehničkih priprema. Sve ostale usluge su u potpunosti liberalizirane.
D. Opis sektora
2. Koliko ima operatora i koliko vrsti ovlaštenja? Molimo vas navedite podatke o sljedećim pod-sektorima:
a) javnoj govornoj telefoniji (PSTN, alternativne infrastrukture, npr. komunalije) (H) Nositelj koncesije za telekomunikacijske usluge u nepokretnoj mreži u Republici Hrvatskoj je HT Hrvatske telekomunikacije d.d.
b) javnim zemaljskim pokretnim komunikacijama (analogne i digitalne ne-GSM, GSM, DCS 1800, "paging") Koncesije za obavljanje pokretnih telekomunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj imaju:
1. HT mobilne komunikacije d.o.o. (HT mobile) koje obuhva ć aju dvije mreže pokretne telefonije:
a) analognu pokretnu mrežu NMT 450i (brand HT mobitel),
b) digitalnu pokretnu GSM 900 mrežu.
2. VIPnet d.o.o. - ima koncesiju za digitalnu pokretnu GSM 900 mrežu. Očekuje se skoro raspisivanje natječaja za koncesije za DCS 1800 i za UMTS.
e) komunikaciji podataka (H) Hrvatske telekomunikacije d.d. (VPN data) nude korisnicima privatne mreže za prijenos podataka temeljene na MPLS (Multiprotocol Label Switching) tehnologiji, koja objedinjuje najbolje značajke klasičnih privatnih mreža (privatnost i kvaliteta usluga), te IP protokola (fleksibilnost i stabilnost). 4. Koji je/su glavni operator(i) javnih telekomunikacija? Molimo vas, navedite podatke o: a) vlasništvu i kontroli operatora (H) HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. su davatelji telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, a ujedno i jedini koji u Hrvatskoj pružaju sve telekomunikacijske usluge usluge nepokretne telefonije, pokretne telefonije, prijenosa podataka, interneta i međunarodnih komunikacija. HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. su u 51%-om vlasništvu Deutsche Telekom AG-a i 49%-om vlasništvu Republike Hrvatske. Nadzor nad poslovanjem HT-Hrvatskih telekomunikacija d.d. obavlja njihov nadzorni odbor sastavljen od predstavnika vlasnika, a kontrolu cijelog telekomunikacijskog tržišta Agencija prema novom Zakonu o telekomunikacijama (NN 122/03). b) glavnim društvima kćeri (H) HT ima društvo kćer HT mobilne komunikacije d.o.o., ul. Grada Vukovara 23., Zagreb društvo je u 100 % vlasništvu HT-a i obavlja telekomunikacijske djelatnosti u pokretnim komunikacijama. d) prihodu/ neto dohotku Ukupni prihodi po osnovi djelatnosti u 2002. godini iznosili su 7.479 milijardi kuna. (I) Podatci o neto dohotku nisu poznati. 5. Koji su strateški telekomunikacijski saveznici u vašoj zemlji? Molimo vas, navedite podatke o partnerima, dioničarima, područjima aktivnosti i odobrenjima od strane tijela tržišnog natjecanja. Glavni strateški partner HT-Hrvatskih telekomunikacija d.d. je Deutche Telekom AG s udjelom od 51%, dok je preostalih 49% u vlasništvu Republike Hrvatske. Vlasnik i glavni strateški partner VIPnet d.o.o. je Mobilkom Austria (99 %) i Večernji list (1 %), i VIPnet ima poslovni ugovor s Vodaphonom. 6. Kakvu vrsta računovodstvenog sustava koriste glavni mrežni operatori? Je li taj sustav obavezan za njihovo prikazivanje troškova? Kako je uređen sustav cijena na malo? Kako je uređen sustav cijena na veliko (npr. za međusobno povezivanje) ? Glavni mrežni operator HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. i davatelj javne govorne usluge ima ˇhistoricˇ model formiranja cijena (formiranje cijene prema nabavnoj vrijednosti). Do sada taj sustav nije bio obvezan za njihovo prikazivanje troškova. (J) Cijene usluga moraju biti utemeljene na načelima transparentnosti i troškovne usmjerenosti. Cijene usluga međusobnog povezivanja (sustav cijena na veliko) su uređene na slijedeći način: Cijene za međusobno povezivanje operatora sa znatnijom tržišnom snagom na tržištu javnih govornih usluga u nepokretnoj mreži, na tržištu usluga iznajmljenih telekomunikacijskih vodova, te operatora pokretne telekomunikacijske mreže koji su proglašeni operatorima sa znatnijom tržišnom snagom na tržištu međusobnog povezivanja, (J) moraju biti u skladu s načelima transparentnosti i troškovne usmjerenosti, te se moraju temeljiti na stvarnim troškovima usluge koja se pruža, uključujući i razumnu stopu povrata na ulaganja. Vijeće Agencije može zatražiti od operatora za međusobno povezivanje podrobno obrazloženje za cijene međusobnog povezivanja, te u skladu s tim obrazloženjem može rješenjem naložiti promjenu cijena međusobnog povezivanja, ako te cijene nisu utvrđene u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama (NN 122/03) i propisima donesenim na temelju njega.
II. POŠTANSKE USLUGE
C. Rezervirano područje 1. Pružaju li se rezervirane usluge kao de facto monopol ili su definirane u sklopu zakonodavstva koje pokriva poštanske usluge? (K) U ovom trenutku poštanske usluge su uređene postojećim Zakonom o pošti (NN 53/94). Javni operator (HP-Hrvatska pošta d.d.) ima monopol na sve poštanske usluge, osim prijenosa paketa i tiskanica kada ih otpremaju nakladnici, što neće biti slučaj kada novi Zakon o pošti stupi na snagu. 2. Predviđa li se djelomična ili potpuna privatizacija davatelja univerzalne usluge? (K) Prema sada važećem Zakonu o pošti, jedini davatelj univerzalnih usluga je Hrvatska pošta d. d. U Konačnom prijedlogu Zakona o pošti, koji je upućen u saborsku proceduru, radi njegovog donošenja, sadržana su normativna rješenja u području pošte i poštanskog prometa, u svrhu postupne liberalizacije tržišta poštanskih usluga, usklađena sa zahtjevima Europske unije (Direktiva 97/67 Europskog parlamenta i Vije ć a, te Direktiva 2002/39 EZ o izmjenama i dopunama Direktive 97/67 EZ), kojima su propisane obveze država članica Europske unije vezane uz poštanski monopol i liberalizaciju tržišta poštanskih usluga. U navedenom zakonskom prijedlogu definirane su poštanske usluge i uvjeti uz koje će se te usluge obavljati na slobodnom tržištu. Također su definirane i rezervirane poštanske usluge nad kojima će Hrvatska pošta d.d. zadržati monopol, prije svega radi osiguranja određenog, nužnog opsega poštanskih usluga određene kakvoće za sve korisnike na cijelom području Republike Hrvatske. H. Žalbeni postupak 1. Kakve su mjere poduzete u svrhu osnivanja žalbenih postupaka? U ovom trenutku to je riješeno u Zakonu o pošti. (L) Ako pošiljatelj ili druga ovlaštena osoba smatra da poštanska pošiljka nije uručena primatelju, ili da mu je uručena sa zakašnjenjem, ili da posebna usluga nije obavljena, može HP-Hrvatska pošta d.d.-u podnijeti pismenu pritužbu u roku od tri mjeseca od dana predaje te pošiljke. Pritužba se podnosi uredu HP-Hrvatske pošte d.d. kojem je pošiljka predana, a iznimno i bilo kojem drugom uredu HP-Hrvatske pošte d.d. Primatelj ili druga ovlaštena osoba treba, odmah prigodom uručenja pošiljke, podnijeti pritužbu zbog oštećenja ili umanjenja sadržaja pošiljke, a pritužbe se poslije uručenja pošiljke ne primaju. (L) HP-Hrvatska pošta d.d. je dužna izjasniti se o utemeljenosti pritužbe u roku od 30 dana od dana njezina podnošenja.