| Početna | Glasnici 1-5 | Glasnici 6-10 | Glasnici 11-15 |

DRUŽBA ADRIA = DRUŽBA MAFIJA

Putem emaila nam je proslijeđen ovaj zanimljiv tekst koji baca više svijetla na zakulisne radnje oko projekta “Družba Adria”, a koliko sličnih “Družbi” ima po lijepoj našoj bolje da si ni ne pomišljamo jer bi vidjeli u kojoj okolini živimo pa bi se mogli pretjerano razočarati u život i smisao našeg postojanja. Stoga, evo jedne teme koja ima za cilj da nam kroji sudbinu.


KADA JE ZIMUS ZAPOČELA NAŠA BORBA OČEKIVALI SMO MNOGO NEGATIVNIH POSLJEDICA PROJEKTA "DRUŽBA ADRIA", ALI JEDNE SE NIKAKO NISMO SJETILI. A O NJOJ SE PIŠE U OVOM ČLANKU. NISMO ZNALI TKO SU ZAISTA PRAVI PARTNERI NAŠEM DRAGOM "JANAF"-U. POČETKOM VELJAČE, KADA SE POKAZALO DA SE OKO "EKO KVARNER"-A POČINJE ORGANIZIRATI OZBILJAN OTPOR, PRISTUPILI SU NAM NEKI VLADINI DUŽNOSNICI I PONUDILI INFORMACIJE DO KOJIH INAČE NIKADA NE BISMO MOGLI DOĆI. BILI SMO VEOMA SUMNJIČAVI. SREĆOM, BEZ RAZLOGA. LJUDI IMAJU KIČMU, I GADI IM SE CIJELA PRIČA.


<
U PETAK, 07. VELJAČE DOGODILA SE "GONG"-OVA TRIBINA U OMIŠLJU. BILA JE PRISUTNA TROČLANA JANAF-OVA DELEGACIJA, U KOJOJ SE RETORIKOM (ŠUPLJOM) ISTICAO G. BARANOVIĆ, DIREKTOR PROJEKTA "DRUŽBA ADRIA". ČOVJEK PROTIV KOJEGA OSOBNO NEMAMO NIŠTA, ČAK BI VJEROJATNO BIO VEOMA O.K. DA NIJE ...
| Zakon o zaštiti potrošača |
| Dan zahvalnosti za plodove Zemlje |
| Udruga "Izvor" |
| Transparency International |
| OSCE/OESS |
| Pcap Int. |
| Hrvatski centar za razminiranje |
| Minska situacija općine Cetingrad |
| Rubrika "Foto komarac" |
| Uputstva iz zavoda za zapošljavanje |
| Dan čistih planina |
| Prisjećamo se 11. rujna |
| Ljudska prava - ljudsko dostojanstvo |
| HHO - podružnica Karlovac |
| Europski Dan bez automobila |
ON JE IZNIO ZANIMLJIVU TEZU DA JE YUKOS UGLEDNA KOMPANIJA JER POSLUJE I NA LONDONSKOJ BURZI. KONTRIRALI SMO SA DIJELOM DO TADA DOBIJENIH INFORMACIJA I REKLI DA OKO YUKOSA PUNO TOGA SMRDI. NE ZNAM ŠTO G. BARANOVIĆ DANAS MISLI O YUKOS-U. KADA SMO SE VRATILI U NJIVICE, OKO PONOĆI, NAPISALI SMO NAJSLOBODNIJU (ILI NAJDRSKIJU) OBAVIJEST O NAŠIM AKTIVNOSTIMA. NA NJOJ SU NAM NEKI PRIJATELJI PRIGOVORILI, A SLUGANI "JANAF-A" U DRŽAVNOJ ADMINISTRACIJI PROGLASILI JE DOVOLJNIM DOKAZOM (UZ MOJE NEPOZNAVANJE BERNULIJEVE JEDNADŽBE) DA NISMO PODOBNI ZA OKRUGLE STOLOVE I TRIBINE.
ZANIMLJIV JE ODNOS DRŽAVNE ADMINISTRACIJE PREMA NEOBOŽAVANJU NJE SAME I NJEZINIH BRILIJANTNIH PLANOVA KOJI KROJE NAŠU SUDBINU. O TOME OPŠIRNIJE USKORO, ALI UOČIMO DA MOŽEŠ NEPOVRATNO UNIŠTITI KVARNER I TI SI FINI GOSPODIN IZ VLADE U ODIJELU I KRAVATI, A AKO KAŽEŠ DA JE CAR GOL POSTAJEŠ DA CITIRAM ČUVENOG G. JANKOVIĆA: "manipulator, neznalica, lažov i općenito konfliktna osoba.” I JOŠ NEZNAM BERNULIJEVU JEDNADŽBU, A PRIČAM O HIDRAULIČKOM UDARU. A DRUGI ČUVENI "JANAF"-OVAC, G. DESPOT OSLIKAVA ME SABORSKIM ZASTUPNICIMA TAKO LIJEPIM RJEČIMA DA SE LJUDIMA ČINI DA JE PREMA MENI SADAM HUSEIN ČISTA BEBA. NEMA VEZE. ISTINA POLAKO IZLAZI NA VIDJELO. I NA KRAJU, PITANJE KOJE ME OVIH DANA NAJVIŠE MUČI. LADISLAV NAPULJSKI JE PRODAO DALMACIJU MLEČANIMA ZA 100.000 DUKATA. KOLIKA JE CIJENA KVARNERA DANAS?
Vjeran Piršić, osobno



TKO SU VLASNICI RUSKE NAFTNE KOMPANIJE
YUKOS KOJA STOJI IZA PROJEKTA DRUŽBADRIA?

Dolaze ruski tajkuni!
Mikhail Khodorkovski i Roman Abramovič, vlasnici novog ruskog naftnog giganta Yukos Sibneft, najbogatiji su državljani Ruske Federacije, a cilj im je preuzimanje čelne pozicije svjetskog energetskog tržišta.
Piše: Dražen Majić

Mikhail Khodorkovski i Roman Abramovič, vlasnici novog ruskog naftnog giganta Yukos Sibneft, najbogatiji su državljani Ruske Federacije, a njihova bi se moć i utjecaj uskoro mogli snažnije osjetiti i u našim krajevima. Naime, tvrtka Yukos, u pretežnom vlasništvu Mikhaila Khodorkovskog, stoji iza projekta Družba Adria, dok je Roman Abramovič većinski vlasnik Sibnefta, druge po snazi ruske naftne kompanije koja se do kraja godine treba udružiti s Yukosom i stvoriti novu megakompaniju vrijednu oko 35 milijardi dolara.
U domaćem se tisku u posljednje vrijeme puno piše o budućem naftovodu koji će rusku naftu dovoditi do Omišlja na otoku Krku. Spominju se moguće ekološke opasnosti poput izlijevanja nafte ili promjene mikrobiološkog svijeta uslijed ispuštanja balastnih voda dok se gotovo ne spominje, a jednako je važno, pitanje vlasničke pozadine u kompaniji koja će od sljedeće godine naveliko koristiti kvarnersko priobalje za svoje naftne poslove.

Tridesetogodišnji milijarderi
Iza tvrtke Yukos, koja se najviše spominje u inače oskudnim materijalima vezanim za omišaljski projekt, vlasnički stoji spomenuti Mikhail Khodorkovski, trenutno najbogatiji ruski državljanin, pripadnik nove kaste ruskih bogataša koji su svoju golemu imovinu stekli sredinom 90-ih, tijekom skandalozne i za ruski narod pogubne privatizacije nacionalnih energetskih postrojenja i zaliha. U svjetskim medijima trideset osmogodišnjeg Khodorkovskog svrstavaju u red oligarha, novokomponiranih tajkuna među kojima se, osim njega, ističu i trideset petogodišnji Abramovič i dvije godine stariji Mihail Friedman. Sva su trojica na ovaj ili onaj način usko povezana s političkim vrhom, ali i moćnom ruskom mafijom.
Dok se neki od novih ruskih tajkuna srame svoje prošlosti i u javnosti nerado govore o vlastitim mračnim trenucima, Mikhail Kodorkovski javno priznaje da način na koji je stekao svoje bogatstvo nije baš najpošteniji. Vlasnik Yukosa došao je u posjed te tvrtke sredinom 90-ih kada je, u najblaže rečeno čudnim okolnostima, za 350 milijuna dolara stekao 80 % vlasničkog udjela u toj sibirskoj tvrtki. Danas, prilikom udruživanja sa Sibneftom, vrijednost Yukosa procjenjuje se na 20 milijardi dolara od kojih je osam u vlasništvu Khodorkovskog koji je s tolikim imetkom na 8. mjestu Forbesove liste najbogatijih ljudi u svijetu. Mikhail Khodorkovski je svoje velike ambicije pokazao još u ranoj mladosti kada je paralelno s pohađanjem studija na Institutu za kemijsku tehnologiju započeo i političku karijeru u tadašnjem Komsomolu - organizaciji komunističke mladeži.
Za vrijeme perestrojke Mihail osniva privatnu tvrtku koja se bavi uvozom računala i francuskog konjaka čime stječe početni kapital koji s grupom prijatelja ulaže u Menatep, prvu rusku privatnu banku nakon Oktobarske revolucije. Banka blisko posluje s ministarstvom financija u vladi Borisa Jelcina kojem su, u strahu od povratka komunista, izdašno financijski pomogli da dođe na vlast. Jelcin ih, između ostalog, dariva i poslom organiziranja privatizacije nacionalnog energetskog blaga. Prilikom prodaje Yukosa Khodorkovski se, osim kao predstavnik države (prodavatelja), osobno pojavljuje i kao kupac zbog čega je, vjerojatno, tvrtka procijenjena na 450 milijuna dolara mada joj je tržišna vrijednost iznosila nekoliko milijardi. Kada se prije nekoliko godina, prilikom ulaska Yukosa na newyoršku burzu, otkrio podatak da značajan vlasnički udio u tvrtki ima i nekoliko pomoćnika ministara i drugih pozicioniranih političara, puno je jasnije i kako je postignuta tako niska prodajna cijena. Krajem 90-ih Khodorkovski prilično vješto prolazi kroz veliku oluju ruskog financijskog tržišta, a dolaskom Vladimira Putina na vlast Yukos definitivno učvršćuje svoje pozicije.
Putin je, naime, po dolasku na vlast pozvao deset najbogatijih ruskih tajkuna i ponudio im suradnju ili progon koji im je, gotovo svima, prijetio. Oni koji su prihvatili, a među njima i Kodorovski, prošli su lišo, a oni koji su se usprotivili danas se nalaze u egzilu. Vlasnik Sibnefta Roman Abramovič također visoko kotira i na 47. je mjestu Forbesove ljestvice uz imovinu vrijednu 5,7 milijardi dolara. Osim po svom munjevitom poslovnom usponu, Abramovič je u Rusiji poznat i kao guverner sibirske oblasti Čakotke u kojoj ga doživljavaju kao spasitelja. U biznis je ušao preko Berezovskog nakon čijeg pada preuzima njegove udjele u naftnoj industriji. Osim većinskog udjela u Sibneftu, Abramovič, između ostalog, kontrolira i 50 posto tvrtke Rusal, ruskog monopolista za proizvodnju aluminija, te 26 posto vodeće ruske avionske kompanije Aeroflot.

Zbog čega šute hrvatski čelnici?
Kao posljedica višestruko povećane proizvodnje javlja se problem isporuke ogromnih količina nafte pa vodeće ruske naftne kompanije u suradnji s državom pokreću dvije milijarde dolara vrijednu investiciju izgradnje naftovoda za Kinu. Osim 18-postotnog udjela u tom poslovnom pothvatu, Khodorkovski je kao jedno od rješenja za izvoz nafte izabrao projekt Družba Adria te kupio udjele u većem dijelu istočnoeuropske naftovodne mreže, prije svega u Ukrajini i Slovačkoj. S obzirom na to da je sav imetak stekao ponajviše jakim političkim vezama, Khodorkovski prema istom principu funkcionira i u istočnoj Europi, a slično se, izgleda, događa i u Hrvatskoj jer je upravo zapanjujuća prešutna podrška hrvatskih čelnika Yukosovom projektu. Nakon analize dosadašnjeg rada Mikhaila Khodorkovskog, osnovano se može posumnjati da iza takve političke šutnje stoje i izdašne financijske nagrade.

Zadnja promjena - 18.08.2004
Optimizirano za IE i rezoluciju ekrana 800×600.
Copyright © 2002; Sigma centar