SVJETSKI DAN STANOVNIŠTVA
Porast gradskog stanovništva
otovo polovica svijetskog stanovništva sada živi u gradovima i taj postotak će nastaviti rasti. Gradovi mogu biti divna mjesta za život - živopisni, dinamični i prepuni mogućnosti. Mogu, također, biti prenatrpani, opterećeni kriminalom i prljavi. Urbano siromaštvo je u porastu, a preko polovice stanovništva pojedinih gradova živi u sirotinjskim i bespravno izgrađenim naseljima. Gradovi zauzimaju manje od 2% Zemljine površine, ali koriste 75% prirodnih resursa. Drugim riječima, imaju velike ekološke otiske. Otisak Londona je 120 puta veći od samog grada i koristi bogatstva pšeničnih polja u Kanzasu, plantaža čaja u Asamu i rudnika bakra u Zambiji. Da li bogatstvo koje gradovi stvaraju opravdava velike ekološke otiske, i može li ih razvojna politika smanjiti?
Gradovi - početkom prošlog stoljeća tek svaka deseta
osoba je živjela u gradu. Taj broj sad dostiže 50% i nastavlja rasti.
STEVEN HAWKING - "Bojim se da, bez obzira na to koliko ćemo možda postati pametni, nikada nećemo moći putovati brže od svjetlosti. Da je moguća brzina veća od svjetlosne, bilo bi moguće i putovanje kroz vrijeme, a do sada nismo vidjeli posjetioce iz budućnosti. To znači da će putovanje do zvijezda biti spor i mukotrpan posao. Putovaće se raketama prije nego letjelicama koje postižu svijetlosnu brzinu. Kružno putovanje do centra galaksije trajaće 100.000 godina. Do tog vremena ljudska rasa biće izmjenjena do neprepoznatljivosti, ako ne i dovedena do samouništenja."
| Transparency International |
| PCAP International |
| Ekologija - ozonske rupe |
| OSCE/OESS |
| Služba spašavanja na vodi |
| Hrvatski centar za razminiranje |
| Minska situacija općine Tounj |
| Masovno trovanje mačaka |
| Udruga Rajska ptica |
| NVO i uloga u društvu |
| Udruga Izvor |
| Popis terap. zajed. za odvikavanje |
Močvare - urbana i industrijska naselja proširila su se tokom
20. stoljeća na polovicu močvarnih zemljišta u svijetu.
Kultura bacanja
Što smo razvijeniji, više bacamo. Prosječan stanovnik najrazvijenih zemalja danas baca skoro dva puta više nego prije 40 godina. Širom svijeta, industrijalizacija dovodi do širenja deponija. Sredinom 90-ih, zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj svake godine su proizvodile gotovo dvije tone kućnog i industrijskog otpada po glavi stanovnika. U Africi se proizvodi manje smeća - no skoro dvije trećine otpada u Africi se formalno uopće ne uklanja. Nivo reciklaže u zemljama u razvoju raste, ali ne drži korak s rastom proizvodnje smeća. Glad za najnovijim potrošačkim dobrima za sobom ostavlja groblja složenih i ponekad opasnih uređaja poput kompjutera i televizora. U međuvremenu, dragocjene sirovine završavaju na deponijama, a energija se troši na proizvodnju nove robe.
Otpad - paralelno sa porastom stanovništva, potrošnje i
bogatstva, porasla je i količina otpada kojeg
proizvodimo. Bogate zemlje proizvode godišnje
skoro dvije tone otpada po glavi stanovnika.
Ekspanzija turizma Većini ljudi putovanja u inozemstvo su dostupnija nego ikada ranije. Svake godine, u svijetu se zabilježi skoro 700 milijuna međunarodnih putovanja. Zemlje u razvoju se sve više okreću turizmu, kako bi povećale nacionalni dohodak i stvorile nova radna mjesta. Ali, potraga za "neiskvarenom prirodom" odvodi turiste u najljepše i ekološki najkrhkije predjele. Obezbjeđivanje pogodnosti kao što su toaleti, klima uređaji, bazeni i tereni za golf predstavlja ogromno iscrpljivanje regija koje nemaju velike rezerve vode i ostalih energenata. Zračni saobraćaj je također jedan od glavnih uzročnika stvaranja plinova koji izazivaju efekt staklenika, odnosno, promjenu klime. Prema nekim mjerilima, turizam je najveća i istovremeno najmanje regulirana svjetska industrija. Kako poboljšati dobre strane, a kako se zaštititi od rizika koje povlači naša sve veća glad za putovanjima?
Biorazličitost - zbog ljudskog djelovanja i gubitka prirodne
sredine svake godine izumire više tisuća vrsta.
STEVEN HAWKING - "Ljudsko tijelo je daleko od najsloženijih sistema, a u proteklih 10.000 godina u ljudskom DNK nije bilo značajnih promjena. Ali uskoro ćemo biti u stanju povećati složenost našeg zapisa, našeg DNK, i nećemo morati čekati spori proces biološke evolucije. Vjerovatno ćemo moći redizajnirati naš genetički kod u idućih 1000 godina tako što ćemo, na primjer, povećati veličinu mozga. Naravno, mnogi smatraju da će genetički inžinjering na ljudima biti zabranjen, ali ja mislim da je njegov razvoj nemoguće spriječiti. Primjena genetičkog inžinjeringa na biljkama i životinjama biće opravdana iz ekonomskih razloga, ali netko će zagristi i pomjeriti granice. Ako ne budemo imali totalitaran svijetski poredak, naći će se netko tko će pokušati usavršiti ljudsku vrstu."
U proteklih dvadeset godina broj vozila se udvostručio, a
zračni promet - učetverostručio !!!
Potrošnja energije dramatično raste Svake godine u atmosferu se izbacuje više od šest milijardi tona ugljičnog dioksida - nusprodukta sagorjevanja fosilnih goriva, usprkos opće prihvaćenom uvjerenju da to direktno utječe na klimatske promjene. Fosilna goriva i dalje podmiruju 80% svjetskih energetskih potreba. I dok je u svim zemljama u toku sve veća industrijalizacija, usporedno sa rastom stanovništva raste i potrošnja energije. Prelaskom određenog praga bogatstva, korištenje energije može se bitno poboljšati ako se sprovedu adekvatne mjere. Danas je proizvodnja naftnih derivata u svijetu veća nego prije 30 godina. Ali, rezerve nafte nisu neiscrpne i s vremenom će se istrošiti. Većina stručnjaka vjeruje da će, za 50 godina, glavni snabdjevači energijom biti vodik, sunčeva energija i energija vjetra.
Energija - da bi globalni razvoj bio pravedan i održiv,
svijet bogatih bi trebao do 2050. godine smanjiti
korištenje energije i prirodnih bogatstava za 90%.
Povratak ...