OSNOVNI ELEMENTI DEMOKRATSKE DRŽAVE - IZBORI
Karakteristika demokracije jest činjenica da sva vlast prozlazi iz naroda. Narod odlučuje. To zvuči jednostavno, ali kako to izgleda u praksi? Kad govorimo o izborima, to odgovara situaciji koju smo naveli dok smo objašnjavali pojam demokracije u drugom broju S.O.S info-glasnika. Naime, radi se o tome da obitelj odlučuje tko će dobiti daljinski upravljač i koji će se program na TV-u gledati.
Ispravnost sustava
To je neophodno jer u okviru jednog naroda postoje različiti interesi, kao i unutar naše obitelji. U pravilu, nemaju svi isto mišljenje. Zato je neophodno da se nađe način na koji će se riješiti interesni konflikt bez upotrebe sile. Taj način je demokratski sustav s redovitim izborima i odlukama većine.
| Centar za prevenciju ovisnika |
| Međunarodni Dan prava potrošača |
| Svjetski Dan voda |
| IRC Petrinja |
| Ekološko društvo PAN |
| IOM |
| Hrvatski centar za razminiranje |
| Minska situacija općine Barilović |
| Dan feministkinja |
| Svjetski meterološki Dan |
| Služba za opću upravu Karlovac |
| Udruga DOMAĆI |
| 8.ožujak - Dan žena |
| Centar za socijalnu skrb Duga Resa |
| CRS Karlovac |
| Centar za socijalnu skrb Karlovac |
Izborno pravo
Izborni zakon neke države do pojedinosti propisuje kako izbori izgledaju i na koji način se glasovi preračunavaju u sjedišta u parlamentu. U svakoj državi to je regulirano drukčije i ima izuzetan utjecaj na strukturu vlade i parlamentarnog sustava. Ono što je zajedničko svim zemljama jest to što vladavina može biti samo na ograničeno vrijeme. Zbog toga izbori moraju biti organizirani redovito u određenim vremenskim razmacima. Narod mora imati mogućnost da vladu razriješi dužnosti mirnim putem kad više nije zadovoljan njenim radom. Mora se paziti na činjenicu da svaki izbor nije demokratski; da bi imao takvu odrednicu, mora se pridržavati kriterija demokratskog izbora. Demokratski izbori moraju biti tajni, opći, ravnopravni i slobodni.
Birati znači sudjelovati u odluci
Onaj tko ne izađe na izbore, odriče se prava da odlučuje o vlastitoj budućnosti. On mora prihvatiti odluku koju donesu građani koji biraju. Time on sam sebe proglašava nedoraslim. Onaj tko želi promijeniti nešto po pitanju situacije u društvu, mora birati, a ponekad učiniti i mnogo više. Ako se vlastito mišljenje birača pojedinca nakon izbora pokaže kao mišljenje većine, ako, dakle, pobijedi na izborima, onda dotični birač mora postati aktivan i zastupati to mišljenje. Jer mnogi birači mogu svoj glas dati ne samo u izboru zastupnika u parlament nego u još mnogo drugih svakodnevnih stvari. Dorastao građanin koji je neophodan za živu demokraciju shvaća i obavlja taj svoj zadatak.