Otvoreno pismo prof. dr. sc. Marijana Jošt-a
"Zlatna riža" obogaćena provitaminom-A
Tijekom 10 godina ekipa znanstvenika Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju u Zurich-u, uz financijsku podršku Rockefeller zaklade, Švicarske vlade i Europske zajednice, utrošila je preko 100 milijuna američkih dolara na znanstveni projekt stvaranja riže obogaćene ß-karotinom, odnosno provitaminom-A, nazvane "zlatna riža". Međutim, ideja 'zlatne riže' suviše pojednostavljuje problem, te ima mnoge zamjerke, a sam pronalazak ne rješava osnovni problem pothranjenost pučanstva A-vitaminom jer:
- ß-karotin je topljiv u ulju, a siromašni jedu rižu kuhanu na vodi, dakle njihov ga organizam bez ulja neće moći usvajati.
- Osim nedostatka A-vitamina, pothranjeni pate i od nedostatka mikroelemenata, koji imaju važnu ulogu u konverziji ß-karotina, posebno željezo i cink.
- Riža sadrži samo do 7% bjelančevina, što je također nedovoljno za efikasno usvajanje i prijenos ß-karotina.
| Izložba "World press photo 2004" |
| Odbor za ljudska prava Karlovac |
| PCAP International |
| Savez udruga osoba s invaliditetom |
| EU integracije-popis kratica i pojmova |
| Hrvatski centar za razminiranje |
| Minska situacija općine Rakovica |
| Rubrika "Foto komarac" |
| Instiktivni streetfighthing |
| Obilježavamo 11. srpanj |
| IOM |
“Rješavanje zdravstvenih problema stanovništva putem jednog hranjivog sastojka, osim u iznimnim slučajevima kao što su mikroelementi jod ili selen, niti je moguć, niti poželjan pristup." kaže John R. Lupien, direktor Odjela za hranu i prehranu FAO-a, pa čak ni znanstvenici Međunarodnog instituta za istraživanje riže (IRRI) ne vjeruju u efikasnost ovog pristupa (2001.): "Smatramo da 'zlatna riža' ne može razriješiti sve probleme pothranjenosti A-vitaminom, te da raznolika prehrana predstavlja najbolje rješenje ovog problema.” Zahvaljujuci "zelenoj revoluciji" nobelovca Normana Borlauga i introdukciji pšenice i riže kratke slame, Indija je od uvoznika žitarica postala izvoznik istih. Bogati u Indiji postali su još bogatiji, no sirotinja je ostala sirotinja kao što je bila i prije, ali ovoga puta s naglašenom pothranjenošću na vitaminu-A, jodu, željezu, selenu i drugim mikroelementima.
Trebalo je proći 40 godina da bi ova druga strana medalje 'zelene revolucije' postala vidljiva. Vandana Shiva posebno naglašava: "Besmisleno je nuditi 'zlatnu rižu' kao rješenje pothranjenosti stanovništva kad ima mnoštvo drugih, jeftinijih i učinkovitijih rješenja kao npr. raznolika prehrana lisnatim povrćem (kelj, špinat, radić, štir, kuri, kasava, slatki krumpir), voćem (mango, papaja) i neglaziranom rižom. Što je prehrana različitija to je usvajanje vitamina-A bolje. Zamjena tradicionalne raznolike prehrane s onom temeljenom na monokulturi usjeva 'zelene revolucije', dovelo je do osiromašenja biološke različitosti hranidbenog lanca. Stoga treba naglasiti da je 'zlatna riža' promašen projekt na koji su utrošena ogromna javna sredstva.
Posebno treba naglasiti da je 1993. na jugu Azije FAO, zajedno s HKI (Helen Keller International - osnovana početkom 20. stoljeća, najstarija je neprofitna međunarodna organizacija za prevenciju sljepoće) i 14 nevladinih organizacija, započeo projekt razvoja malih kućnih vrtova s povrćem i voćem bogatim na A-vitaminu. U projekt je do 1998. uključeno 600 tisuća domaćinstava s preko 3 milijuna osoba. Projekt je pokazao da je potrebna mala površina obradive zemlje - dovoljna je okućnica, da se zadovolji potreba na A-vitaminu cijele porodice. Prema zapažanjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kao rezultat ovog projekta u nekim zemljama juga Azije (Indonezija, Indija, Bangladeš) zamijećeno je znatno poboljšanje prehranjenosti stanovništva.
GENETIČKO INŽENJERSTVO JE LOŠA ZNANOST
U SLUŽBI VELIKOG KAPITALA.
Prema anketama časopisa The Economist GM hranu ne prihvaća 80% Nijemaca, otprilike toliko Francuza i nešto manje Britanaca. Oko 74% građana/ki Hrvatske također se izjasnilo protiv GM hrane. Ne bi li ovi podaci trebali biti putokaz našoj industriji hrane?
U SLUŽBI VELIKOG KAPITALA.
ŠTIR
Štir (Amaranthus sp.) od pamtivijeka poznata, a danas zanemarena, izuzetno vrijedna prehrambena biljka, čije je sjeme bogato esencialnim aminokiselinama, uljem sa nezasićenim masnim kiselinama i squalenom, mikroelementima (Ca, Mg, Fe, K, P), vitaminima (C, B1, A i E) i visokovrijednim vlaknima. Listovi štira sadrže 10 puta više provitamina-A od špinata!